MREŽA ŽENA VJERNICA JEDNA JE OD POZITIVNIJIH PRIČA U BIH

Od 2. do 5. srpnja u Međugorju je, u organizaciji Međureligijskog vijeća BiH, na temu „Dobro je biti odgojen/a“ održan Drugi kongres vjernica.

Piše: Almir Panjeta/ KT

Kongres je okupio 100 žena iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. „Naše zajedništvo i naša snaga daju nam za pravo da zahtijevamo i radimo na svemu onome što je potrebno za ostvarivanje naših plemenitih ciljeva“, jedna je od mnoštva snažnih poruka koje su se mogle čuti tijekom kongresa.

Odgajati
Žene muslimanke, kršćanke i židovke tijekom četiri dana trajanja kongresa zajedno su radile na donošenju zajedničke Platforme djelovanja Mreže vjernica u izgradnji građanskog društva kroz međureligijski dijalog kao poruku svijetu „u ime vjernica BiH, svijeta, i vjernika uopće“.

Kroz panele, izlaganja, rasprave te dinamičan, iskren i otvoren dijalog pun uvažavanja i razumijevanja sudionice su se dodatno upoznale, zbližile i razmijenile ideje i dragocjena iskustva, te stekle znanja i donijele zajedničke zaključke s kojima će se vratiti u svoje sredine i raditi na zajedničkom cilju.

„Nas 100 žena ovdje smo došle učiti kroz razmjenu iskustava, i da ono što smo u ovih nekoliko dana naučili ponesemo u svoje mikro-zajednice – obitelji, i u naše lokalne zajednice na koje možemo utjecati kroz ono što radimo i u kojima smo sve aktivne“, rekla je učesnica Kongresa Šejla Mujić-Kevrić.

Kroz zajednički vrijedan rad i uz moderiranje Amre Pandžo, izdvojena su gledišta odgoja na čemu se u narednom razdoblju treba raditi, a to su: zajedničke vrijednosti u odgoju odraslih i djece; odgoj uz aktivno dobro; odgoj u vjerničkoj obitelji; odgoj za različitost; odgoj za socijalnu rekonstrukciju zajednice; odgoj za otkrivanje vlastitog smisla; odgoj za vjeru u Boga u borbi protiv nasilja; odgoj za oprost i odgovornost i odgoj za razvoj duhovne inteligencije.

Žena po prirodi zna potisnuti zlo
„Religije imaju odgovore koje nisu samo od povijesnog značaja, već mogu biti funkcionalni i učinkoviti u ovom vremenu. U svakoj religiji postoji ljudski i intelektualni kapacitet, i na osnovu energije koju vidim na ovom Kongresu i pozitivnog iskustva mogu reći da Mreža žena vjernica ima kapacitet da može još dublje i ambicioznije postaviti svoja htijenja. Odgoj je jedan jako bitan segment, ali nije jedini odgovor na sve. U svojim zajednicama treba da autentičnim svjedočanstvom svojih ljudskih i profesionalnih kvaliteta utičete na atmosferu u kojoj će se odgajati mlade osobe koje će imati jednu zrelu i odgovornu religioznost, koje će biti jaki pojedinci sa 'čvrstom kralježnicom' i jakim stavom“, kazala je prof. dr. Edina Vejo tijekom predavanja na temu Konceptualizacija i praksa tradicijskih odgojnih vrijednosti.

Različiti kutovi...
„Prije nekoliko godina postavljeni su ciljevi da se vjernice kroz ovu mrežu povežu i uspostave povjerenje. Malim ali sigurnim koracima u sredinama gdje žive nastoje popraviti kvalitetu života i suradnje. Taj zadatak nije jednostavan. Žena zna u svojoj prirodi kako potisnuti zlo. To je Božja blagodat”, kazala je Olivera Jovanović Iz Međureligijskog vijeća BiH.

Mandica Živković kaže kako je u Mreži žena vjernica od početka te da je Mreža za proteklih godina zajedno s Drugim kongresom ispunila, pa čak i nadmašila njezina očekivanja: „Sjećam se kako smo radeći na prvoj platformi oko koje smo se okupili imali jako mnogo posla, proteklih godina svi smo se u svojim zajednicama trudili 300 % radeći na ciljevima koje smo si tada zacrtali i rezultati naše mreže su zaista važni i veliki. Dugo sam u nekoj vrsti aktivizma, ali nijedan nije plodonosan kao ovaj kroz Mrežu žena vjernica i MRV BiH. U svakom trenutku znam da nisam sama i kako iza sebe imam mrežu žena koje rade svaka u svojoj zajednici i zbog svega toga osjećam se snažnom.“

Nadža Finci kazala je kako nikad na jednom mjestu nije vidjela tako mnogo obrazovanih, pametnih i dosljednih žena. „Ono što sam čula od žena na ovom Kongresu, i iz energije koju sam tijekom tih dana vidjela, dovodi me do zaključka da su žene zaista ispred svih“, poručila je Finci. 

Arnesa Dževahirić-Rujanac rekla je kako je presretna što je dio priče Mreže žena vjernica. „Probudile ste ono najbolje u meni, i hvala vam na tome. Kroz zajedničko druženje vidjele smo kako oko mnogih stvari mislimo isto, da smo se okupile oko istog cilja i da možemo zajedno“, otkrila je Arnesa.

„Ovdje dolazimo iz različitih krajeva, iz Vareša, Kaknja, Tuzle, Sarajeva, Banje Luke... i sve živimo vjerske vrijednosti na razne načine, ali je važno da zajedno otkrijemo što nam je to zajedničko. Nama, ženama, Bog je darovao veću senzibilnost, empatiju i suptilnost koje možemo implementirati u odgoju djece i na njih prenijeti ove vrijednosti“, kazala je Sabrija Mehmedović, dok je Fadila Jašarević podcrtala važnost ljubavi u odgoju i važnost odgoja onih koji odgajaju na što se osvrnula i Aleksandra Srdanović.

„Naša želja je da se rezultati ovog plemenitog rada prošire te da se naša mreža širi i da se unaprijede metode u odgoju djece ali i odraslih kod kojih nažalost sve češće vidimo taj nedostatak odgoja. Trebamo promovirati vrijednosti koje doprinose nenasilju, kućni odgoj koje je neka osnova i da se na neki način bonton uvede u škole jer svakodnevno vidimo kako nam je prijeko potreban“, kazala je Srdanović dodajući kako je jedan od bitnih preduvjeta iskrenost i iskreno vjerovanje svakoga u ono što radi i promovira.

„Isusa su slijedili jer je živio svoju vjeru, trebamo živjeti ono što propovijedamo. Raditi na razvoju empatije i vještina za oprost, poraditi na prvoj stepenici na iskrenosti, da svatko od nas spozna sebe i krene nazad u svoju zajednicu pronoseći ove vrijednosti“, kazala je Aleksandra.

Jelena Mihić objasnila je kako je važno razlučiti što je to točno tradicionalni, a što moderni odgoj, kada i kako roditelji ili nastavnici primjenjuju koji odgoj, te koliko se oni mogu kombinirati s ciljem što boljih rezultata, na što se osvrnula i Ivanka Mašić: „Odgoj u tradiciji treba biti primjer uspjeha, jer vjernička obitelj ima i dijeli puno pozitivnih stvari koje vjera donosi i koje mogu biti primjer“, naglasila je Mašić.

„Bitno je da se program u školama dovede na razinu razumljivu djeci. Često ni roditelji djeci ne znaju pojasniti i pomoći u onome što trebaju naučiti. Osnovni odgoj je bitan, jer čovjek bez odgoja ne može nadograditi kvalitetan vjerski ili bilo koji drugi odgoj. Roditelj mora biti model ponašanja, i treba mu pomoći da bude što bolji model”, kazala je Marica Vikić.

Antonela Opačak i Elma Suljkanović govorile su o važnosti poštivanja različitosti kako kroz odgoj tako i šire. „Mi ovdje nemamo problem s drugim i drugačijim, jer da imamo ne bismo ni bili ovdje. Treba naći način kako kod mladih u široj zajednici probuditi te vrijednosti, osvještavati ih kroz književnost, povijest ili vjeronauk. Biti dosljedan u tome da djeca steknu prvo osnovne vrijednosti i odgoj, kako bi ih na temelju toga mogli učiti višim vrijednostima”, kazala je Suljkanović.

Vanja Džambas naglasak, uz rečeno, stavlja i na jednostavnim stvarima, kao što su bolje međusobno upoznavanje. „Mi danas ovdje odlično funkcioniramo, nama ne treba govoriti tko smo i što smo – mi smo žene i znamo to. Trebamo se upoznavati, zbližiti, komunicirati, raditi jedni na drugima i prije svega raditi na sebi jer treba i sebe preodgajati u suvremenom svijetu,  odgajati i roditelje jer bez njihove suradnje ne možemo ništa postići“, poručila Vanja.

„Ako je obitelj hrast, odgoj su grane na tom hrastu. Djecu treba učiti da imaju stav, razmišljaju i znaju sami donositi zaključke, da znaju prepoznati zlo. Trebamo više raditi na promociji dobra, na njegovoj izgradnji, jer zlo se pojavljuje tamo gdje se povučemo mi koji se za dobro zalažemo”, kazala je Ljilja Zovko dodajući kako Kongres doživljava i kao duhovnu obnovu: „Mi odavde trebamo izaći bolje i drugačije. Trebamo odgojiti sebe za različitost i to prenositi na djecu – jer mi djecu odgajamo svojim djelima“.

„Božja tapiserija“
Prof. dr. Lidija Pehar, u nadahnutom predavanju Odgoj srca i duše učesnicama je podcrtala moć njihove snage.
„Vi niste samo mreža 100 žena, mi smo 'Božja tapiserija'. Mi jesmo, oni koji nisu – pomoći ćemo im da budu. Prenošenje znanja od srca je znanje koje se upamti, a duša je ono najljepše u nama, ono što je božansko, i duša nema ni vjeru, ni religiju ni naciju. Budite jake, iz vaše najveće trauma može izrasti vrlina“, poručila je prof. Pehar.

Priču o oprostu u kontekstu obrazovanja otvorila je dr. Makarija Obradović, igumanija manastira Sokolica, u predavanju Oprost i pomirenje zarad budućeg suživota.

„Vi ste ovdje jedan divan cvijet čiji se miris osjeća daleko, a s vama se osjećam kao latica tog najmirisnijeg Božjeg cvijeta. Radujem se i bogatija sam kao ljudska duša danas ovdje s vama bez obzira koje vjere bili jer, onaj tko sačuva svoju vjeru – poštovat će i vjeru drugoga, ili će mu pomoći da i svoju vjeru sačuva. Ako me Bog udostoji da odem u raj, neću očekivati posebne odjeljke za pravoslavce, muslimane ili židove, jer Bog je jedan. Bili su ratovi, a poslije svih ratova dolazi vrijeme kada treba uspostaviti mir i oprostiti, jer bez oprosta nema suživota. A oproštaj ne uključuje u sebi zaborav, oprostiti treba ali ne zaboraviti – ne zbog osvete, već zato kako se ista stvar ne bi ponovila. Osjećaj čovjeka koji prašta boli, ali je ispunjenje koju daje vjernici vječno, jer mržnja izaziva nespokoj u duši“, kazala je igumanija Obradović.

Oprost, odgoj, odgovornost, budućnost
Moderatorica Kongresa, Amra Pandžo istaknula je kako je priča o oprostu vrlo važna za priču o odgoju. „Nije zaludna priča o oprostu u kontekstu priče o odgoju i budućnosti, i to je složen i težak zadatak za nas. Duboko vjerujem da smo mi vjernici odgovorni za ovaj svijet. Oprost i ljubav su volja Božja, ali mi smo ti koji trebamo pripremiti teren za njih i učiniti mnogo toga da to sjeme nikne. Kad oprostimo, oslobađamo prostor za ljubav, jer ne mogu ljubav i mržnja zajedno biti u srcu”, poručila Pandžo, a Elvedina Plasto je naglasila kako bi voljela da se, uz priču o oprostu, govori i o priči o odgovornosti.

„Treba prihvatiti odgovornost za tuđe pravo koje neko povrijedi, bilo to da nekome pomjeri ogradu ili nešto teže. Taj halal nikad nije lak, borba je to sa samim sobom. Oprostiti treba, to je nešto što nas oplemenjuje. Ali uz oprost i pozvati na odgovoran pristup prema tuđem pravu bez obzira u kolikoj mjeri je ono povrijeđeno”, rekla je Plasto.

„Oprost se treba temeljiti na odgovornosti, a ne na osjećaju krivice i to je ono čemu treba učiti djecu. Oprost treba biti stvaran, u duši, a ne samo deklarativan“, poručila je Naira Jusufović.

Učesnice Kongresa istaknule su i značaj medija, interneta i društvenih mreža u slanju pozitivnih poruka i informacija o aktivnostima Mreže i njezinom promoviranju.

Mrežu žena vjernica treba promovirati kao jednu od pozitivnih priča u BiH, što ona jest i što mi dokazujemo načinom na koji smo se i same zbližile i pokazujemo da se događa nešto pozitivno što će pobijediti u BiH i u svijetu”, naglasila je Jasminka Mijatović, a da treba više govora o ovakvim temama smatra i Ana Krišto: „Hajde da uradimo sve kako bismo medijski prostor ispunili ljubavlju, da u javnom prostoru ima više priča poput ove“.

Vesna Konta naglasila je kako u svojoj zajednici pokušava prenositi što više pozitivnih vrijednosti te da svaki dan moli i poziva druge na molitvu podijelivši s učesnicama molitvu koju, kaže, svaki dan moli: „Bože blagoslovi Bosnu i Hercegovinu, sve njezine narode i one koji u njoj žive, daj nam mir, suradnju i blagoslov.“

 

Kategorija: