OD MISIONARA DO STAROSJEDILACA – FRANJEVCI BOSNE SREBRENE

Franjevačka provincija Sv. Križa – Bosna Srebrena, pravno postoji od 5. lipnja 1340., odnosno danas već 677 godina, iako su fratri tu prisutni stoljeće ranije.

Piše: Josipa Prskalo

U ovih gotovo sedam stoljeća djelovanja na bosanskom tlu mnogi franjevci svojim su životom i radom ostavili neizbrisiv trag. I dandanas je doprinos vjerskom, kulturnom i općedruštvenom životu bosanskih „ujaka“ iznimno veliki, a neke brojke i podatci mogu to tek i oslikati. Provincia OFM Exaltationis Sanctae Crucis – Bosna Argentina najprije je 1340. proglašena vikarijom, što je učinio onodobni general reda Gerard Odonis u Assisiu. Od tada franjevci su postali i ostali prava odlika Bosne, te ih je, računajući prema Nekrologiju Bosne Srebrene od 1356. na ovome tlu djelovalo i svoj smiraj našlo približno 3 140.

Franjevačke riznice

Provincija trenutno broji (s novacima i bogoslovima) 333 fratra – od toga 296 braće je sa svečanim doživotnim zavjetima, a za svećenike je zaređeno njih 284. Oni danas žive i djeluju u: BiH, Albaniji, Australiji, Austriji, Francuskoj, Hrvatskoj, Italiji, Keniji, Kosovu, Maroku, Nizozemskoj, Njemačkoj, Ruandi, Srbiji, Svetoj zemlji te Španjolskoj, a najviše ih je, uz BiH, u Njemačkoj i Hrvatskoj.

Bosna Argentina dala je također dva živuća biskupa: mons. Marka Semrena, pomoćnog biskupa banjolučkog te mons. Hila Kabashija, umirovljenog biskupa albanske biskupije Fier.

Ovo je jedna od rijetkih provincija koja ima svoje sjemenište, novicijat i teologiju. Tako u Visokom od 1900. postoji Franjevačka klasična gimnazija u sklopu sjemeništa koje se prije nalazilo u Kreševu i Gučoj Gori. U njemu danas obitava svega osam sjemeništaraca te tri postulanta.

Franjevački novicijat Bosne Srebrene nalazi se u Livnu, a Franjevačka teologija u sarajevskom naselju Nedžarići. Ona je ujedno i najviša školska ustanova Provincije, a u prošloj akademskoj godini (2016./2017.) imala je nešto više od 50 upisanih studenata, od kojih je bilo 35 bogoslova.

Franjevci su ostavili dubok trag i u opismenjavanju naroda, mnogo toga su objelodanili, a sve se to na jedan način nastavlja i danas kroz reviju Svjetlo riječi (izlazi od 1983.) koju izdaje Provincija, a tu su još i stručni časopisi Bosna franciscana (izlazi dva puta godišnje od 1993.), JukićBilten Franjevačke teologije (izlazi od 1979)...

Nadaleko je poznato da se posebno blago Bosne Srebrene krije u njezinim samostanima, poglavito u tri najstarija – u Kraljevoj Sutjesci, Kreševu i Fojnici, koji čuvaju neprocjenjive povijesne i kulturne znamenitosti. Samouvjereno u tomu prednjači samostan Sv. Ivana u Kraljevoj Sutjesci koji ima više inkunabula nego li cijela BiH.

Od mnogobrojnih kulturnih znamenitosti koje govore o vrijednom radu bosanskih franjevaca izdvaja se i nadaleko poznata – jedina u Bosni očuvana katolička crkva iz turskog razdoblja koja se nalazi u Varešu, a smatra se da je izgrađena prije Omer-paše, tj. prije 1850. – iz razdoblja kad katolicima nije bilo dopušteno podizati svoje bogomolje.

Ispružena ruka spremna pomoći

Uz nemjerljiv doprinos kulturnoj baštini, bosanski franjevci poznati su i po svojoj blizini narodu i rekli bismo „urođenoj“ spremnosti  pomoći bratu i sestri u nevolji. Kroz povijest tako nije manjkalo ni njihova rada i na tomu polju. Dokaz tomu kontinuitetu danas je Humanitarno-karitativna organizacija Kruh Sv. Ante – dobrotvorna ustanova Provincije, nasljednica nekadašnje Bratovštine kruha Svetog Ante iz 1896. i Humanitarnog društva Kruh Sv. Ante iz 1992. Djelatnost Kruha Sv. Ante vrlo je raznolika i razgranata: od pučkih kuhinja – dvije u Sarajevu (Grbavica i Dobrinja) i jedna u Varešu; obnavljanja kuća diljem Bosne i Hercegovine; Franjevačkog međunarodnog studentskog centra; djelatnosti usmjerenih na fizikalnu/kućnu njegu, prevenciju ovisnosti, volonterski rad; Centra za rehabilitaciju djece Zlatni CekiniTrauma centra, Terapijske zajednice Izvor do studentskog fonda Kap dobrote koji svake godine raspisuje natječaj za stipendiranje studenata.

 

Samostanske zidine

Glede materijalnih zdanja, u odnosu na 2014. kada smo povodom patrona Bosne Srebrene donosili slične podatke, Provincija sada ima 20 samostana – novi je onaj Gospe Snježne, preuzet u lipnju u Cavtatu. Isti broj ostao je u Bosni – 16 te po jedan na Kosovu i u Srbiji.

Bosna i Hercegovina:

  1. Dubrave – samostan Sv. Ante 
  2. Fojnica – samostan Svetoga Duha
  3. Guča Gora – samostan Sv. Franje Asiškog
  4. Jajce – samostan Sv. Luke
  5. Kraljeva Sutjeska – samostan Sv. Ivana
  6. Kreševo – samostan Sv. Katarine
  7. Livno – samostan Sv. Petra i Pavla
  8. Petrićevac – samostan Presvetog Trojstva
  9. Plehan – samostan Sv. Marka
  10. Rama - Šćit –  samostan Uznesenja Marijina
  11. Sarajevo: Bistrik – samostan Sv. Ante
  12. Sarajevo: Kovačići – samostan Uzvišenje Sv. Križa
  13. Sarajevo: Nedžarići – samostan Sv. Pavla
  14. Tolisa – samostan Uznesenja Marijina
  15. Tuzla –  samostan Sv. Petra apostola
  16. Visoko – samostan Sv. Bonaventure

Republika Hrvatska:

  1. Podsused – samostan Sv. Ilije
  2. Cavtat – samostan Gospe Snježne

Kosovo:

  1. Đakovica –  samostan Sv. Petra i Pavla

Srbija:

  1. Beograd – samostan Sv. Ante Padovanskog

Župe, svetišta i ekspoziture

Na pastoralnu brigu franjevcima povjeren je i veliki broj župa: u Bosni 71, osam u Hrvatskoj te po jedna u Srbiji i na Kosovu.

BiH:

  1. Banbrdo – župa Sv. Ane
  2. Barlovci – župa Sv. Vida mučenika
  3. Bihać – župa Sv. Ante Padovanskog
  4. Bila – župa Sv. Franje Asiškog
  5. Brestovsko – župa Rođenja Blažene Djevice Marije
  6. Breške – župa Uznesenja Marijina
  7. Bučići – župa Sv. Martina biskupa
  8. Bugojno – župa Sv. Ante Padovanskoga
  9. Busovača – župa Sv. Ante Padovanskoga
  10. Čuklić – župa Sv. Ante Padovanskoga
  11. Dobretići – župa Sv. Ante Padovanskoga
  12. Dolac – župa Uznesenja Marijina
  13. Doljani – župa Sv. Ilije proroka
  14. Domaljevac – župa Sv. Ane
  15. Donja Tramošnica – župa Sv. Ivana Krstitelja
  16. Drijenča – župa Sv. Ante Padovanskog
  17. Dubrave – župa Bezgrješnog Začeća  
  18. Foča – župa Prečistog srca Marijina
  19. Fojnica – župa Svetoga Duha
  20. Gornja Dubica - župa Sv. Josipa
  21. Gornja Tramošnica – župa Marije Anđeoske
  22. Gračac – župa Sv. Ante Padovanskog
  23. Grebnice – župa Jakova Markijskog
  24. Guča Gora – župa Sv. Franje Asiškog
  25. Ivanjska – župa Uznesenja Marijina
  26. Jajce – župa Uznesenja Marijina
  27. Kiseljak – župa Sv. Ilije proroka
  28. Koraće – župa Uznesenja Marijina
  29. Kotor Varoš – župa Rođenja Marijina
  30. Kraljeva Sutjeska – župa Sv. Ivana
  31. Kreševo – župa Uznesenja Marijina
  32. Livno – župa Svih svetih
  33. Ljubunčić – župa Rođenja Marijina
  34. Motike – župa Sv. Petra i Pavla
  35. Nova Bila – župa Duha Svetoga
  36. Novi Šeher – župa Sv. Ilije proroka
  37. Osova – župa Uznesenja Marijina
  38. Ovčarevo – župa Sv. Mihovila Arkanđela
  39. Petrićevac – župa Sv. Ante Padovanskoga
  40. Plehan – župa Sv. Marka
  41. Podhum – župa Sv. Ivana Krstitelja
  42. Podhum/Žitače – župa Sv. Ante Padovanskog
  43. Podmilačje – župa Sv. Ive Krstitelja
  44. Potočani – župa Sv. Ante Padovanskog
  45. Rama - Šćit – župa Uznesenja Marijina
  46. Rumboci – župa Sv. Franje Asiškog
  47. Sanski most – župa Uznesenja Marijina
  48. Sarajevo: Dobrinja – župa Sv. Franje Asiškog
  49. Sivša – župa Sv. Ante Padovanskog
  50. Sokoline – župa Uznesenja Marijina
  51. Stratinska – župa Sv. Ante Padovanskog
  52. Suho Polje – župa Uznesenja Marijina
  53. Svilaj – župa imena Marijina
  54. Šikara – župa Sv. Franje
  55. Špionica – župa Sv. Josipa
  56. Šurkovac – župa Presvetog Srca Isusova
  57. Tišina – župa Majčinstva Marijina
  58. Tolisa – župa Uznesenja Marijina
  59. Trn – župa Sv. Josipa
  60. Tuzla –  župa Sv. Petra apostola
  61. Ulice – župa Rođenja Blažene Djevice Marije
  62. Uskoplje/Gornji Vakuf – župa Uznesenja Marijina
  63. Vareš – župa Sv. Mihovila Arkanđela
  64. Vidoši – župa Bezgrješnog začeća BDM-a
  65. Vijaka – župa Bezgrješnog začeća BDM-a
  66. Vitez – župa Sv. Juraja mučenika
  67. Vrbanjci – župa Sv. Franje Asiškog
  68. Zenica – župa Sv. Ilije proroka
  69. Zovik – župa Sv. Franje
  70. Zvornik – župa Presvetog Srca Isusova
  71. Žeravac – župa Sv. Franje Asiškog

RH:

  1. Gornji Bogićevci – župa Duha Svetoga
  2. Gvozd – župa Sv. Petra i Pavla
  3. Okučani – župa Svetog Vida
  4. Orašac – župa Pohođenja Marijina
  5. Sesvetska Sopnica – župa Marije Anđeoske
  6. Sućuraj – župa Sv. Jurja mučenika
  7. Vojnić – župa Sv. Ante Padovanskog
  8. Zaton Veliki – župa Sv. Stjepana prvomučenika

Srbija:

  1. Beograd – župa Sv. Ante Padovanskog

Kosovo:

  1. Đakovica – župa Sv. Petra i Pavla

Ekspoziture:

  1. Visoko

Provincijska svetišta:

  1. Bistrik (Sarajevo) – Sv. Ante
  2. Olovo – Gospe Olovske
  3. Podmilačje – Sv. Ive
  4. Kovačići (Sarajevo) – Sv. Nikole Tavelića

Zaključujući ovaj naš osvrt o – slobodno možemo reći – simbolu Bosne, neminovno je da uloga bosanskih fratara jest, bila i ostala neprocjenjiva. Došli su kao misionari, a postali su starosjedioci koji su s katoličkim pukom išli u korak – i dobra i zla. Tako je ostalo do dana današnjeg.