Pitali ste - VJERA

Izmolite ovu molitvu i posvetite svoje dijete malenom Isusu

Znajući što je Isus proživio kao dijete možemo mu bez straha povjeriti i svoju djecu…

Isus je rođen kao bespomoćno malo dijete u štalici. Kako je rođen tako je i odrastao – u siromaštvu, a jednom su ga čak izgubili i vlastiti roditelji.

S druge strane to Dijete Isus, o kojemu ovih dana posebno razmatramo i čije rođenje slavimo, također se vrlo vjerojatno igralo s drugom djecom, trčalo majci u zagrljaj kad bi se ozlijedilo (kako to maestralno prikazuje film Pasija), ali i pomagalo ocu u njegovoj tesarskoj radionici.

Deset savjeta kako se ovog došašća pripremiti za najbolji Božić ikad

Foto: Ines Perković

Često proletimo kroz došašće zadubljeni u predbožićne brige: pokloni, čišćenje, posjet rodbini… Savjeti hrvatskog svećenika mogli bi vam pomoći kako prebroditi to stresno vrijeme

Kada se u prosincu spomene Božić, mnoge često oblije hladan znoj, jer im odmah na pamet padne sve što još treba napraviti u kratkom periodu, koje poklone kupiti, kuću počistiti, nezgodnu rodbinu susresti, gužve u koje će upasti… Stoga bih ponudio svima nekoliko savjeta kako što bolje iskoristiti ovo razdoblje došašća za što ugodniju i bolju proslavu Božića:

PRIPRAVA ZA BOŽIĆ

Svake godine isto, a nije. Isto iščekivanje rođendana Isusova, iste pjesme, a mi stariji za jednu godinu, bolesniji, iskusniji…, i mnogi pokojni. Zornice su obilježje jednog dijela djetinjstva, kad smo zorom išli u crkvu, slušali pjesme pune čežnje, nade, molbe za blizinom Sina Božjega.

Vjera je u nama rasla, jačajući prigodice za velike blagdane, zornice, da bi se stišavala u rijetkim dolascima u crkvu preko godine. Zornice su za mnoge kršćane jedan od načina izričaja vjere. “Ne ideš na zornice? Kakva si ti kršćanka?“ To se čuje i danas i jučer. Nešto slično je dolazak na polnoćku. Što to ima drugačije u tim posvećenim danima?

OBIČAJI U DOŠAŠĆU

Najbogatiji ciklus običaja svakako je onaj božićni, u sklopu kojeg su i običaji u Došašću. Došašćem ili Adventom Crkva smatra razdoblje od 4 tjedna koja prethode Božiću, dok u narodu početak tog predbožićnog razdoblja nije točno određen.

DOŠAŠĆE

Došašće je glagolska imenica i nastaje od glagola doći. Uvriježeno je diljem svijeta i ime advent, dolazi od glagola advenio u starom latinskom, a znači isto. Riječ došašće označava vrijeme prije Božića. Ono počinje četiri nedjelje prije Božića. Najranije može započeti 27. studenoga, a najkasnije 3. prosinca. Određuje ga blagdan sv. Andrije Apostola. Prva nedjelja nakon tog blagdana je 1. nedjelja došašća. To je vrijeme priprave za Božić. Sastoji se iz dva dijela. Prvi dio traje do 16. prosinca. U tom se prvom dijelu došašća ljudi skruše, kaju, mole i spremaju za svoj konačni susret s Bogom, za sudnji dan. Drugi dio započinje 17. prosinca i završava rođenjem Isusovim, Božićem. U njemu se vjernici pripravljaju za Božji rođendan.

10 ZANIMLJIVOSTI O DOŠAŠĆU KOJE MORATE ZNATI

Nalazimo se u vremenu došašća, stoga evo nekoliko osnovnih informacija i zanimljivosti o ovom razdoblju crkvene godine

1. Koji je smisao došašća? Evo što nam kažu Opća načela o liturgijskoj godini i o kalendaru:

Vrijeme došašća je dvojakog značaja: vrijeme priprave na svečanosti Božića, u kojima se slavi prvi dolazak Sina Božjega k ljudima, a ujedno i vrijeme u koje se preko ovoga spominjanja misli upravljaju na iščekivanje drugog Kristova dolaska na svršetku vremena.

Došašće tako dijelimo na dva razdoblja:

Od prve nedjelje došašća do 16. prosinca naglasak je na eshatološkom vidu, iščekivanju drugog Kristova dolaska.

Od 17. do 24. prosinca naglasak je na pripravi za svetkovinu Božića.

SPOMEN SVIH VJERNIH MRTVIH – DUŠNI DAN

Dušni dan – spomendan vjernih mrtvih dugujemo inicijativi jednoga sveca, benediktinskog opata iz Clunyja svetog Odilona.

Sveta majka Crkva u svome bogoslužju svima koji preminuše “u znaku vjere” – kao vjernici daje važno mjesto. U svakoj misi, u euharistijskoj molitvi, ona se sjeća pokojnih i moli za njih. Ona smrt vjernika okružuje opet svojim bogoslužjem, misama za pokojne, pogrebnim obredima i blagoslovima. No sve to nije joj još dosta. U svojoj ljubavi prema pokojnicima ona svetkuje i spomendan svih vjernih mrtvih kad svim svojim svećenicima velikodušno omogućuje da za pokojnike služe tri mise: jednu za koga god žele namijeniti, drugu na nakanu Svetog Oca, a treću za sve vjerne mrtve.

AKO JE NETKO POBOŽAN, TO NE MORA ODMAH ZNAČITI DA JE I DUHOVAN…

Imao sam u svojoj blizini pobožne ljude. Čak i jako pobožne ljude. Promislio sam o njima…

Zadnjih dana jako mislim o tome. Velika je razlika između biti pobožan i biti duhovan. Tj. razlika je između „biti pobožan“ i „biti pobožan i duhovan“. Ako je netko pobožan, samim time ne znači da je on i duhovan. O čemu se radi?

NUŽNOST TEMELJITE PRIPRAVE ZA BRAK

U vremenu kad se svaki drugi ili treći brak rastavlja istinski kršćanski brak jest nešto kao proročki znak neraskidive vjernosti samoga Boga čovjeku, Crkvi te prisutnosti Duha njegove ljubavi.

Piše: dr. fra Tomislav Pervan

Brak je, što se ne smije smetnuti s uma, doživotna ili dosmrtna zajednica muškarca i žene. Upravo kao i svećeništvo i redovništvo. Kako se oni spremaju za brak, kako ih kao pastoralci spremamo za taj životni čin? Svodi li se sve na onih nekoliko sati neposredne priprave/tečajeva za brak? Ništa manja nije odgovornost u braku, obitelji nego u redovničkom ili svećeničkom staležu.

ASKEZA

Pojam askeza grčkog je podrijetla i u doslovnom prijevodu znači „vježba“, „navika“, „podvig“.

Priredio: Dražen Kustura

U kršćanstvu, pa tako i u pravoslavlju, ovaj pojam označava proces „vježbanja“ u odricanju i oslobađanju od tjelesnih užitaka i potpunijeg predanja Bogu.

Prvotna svrha asketskog načina života je odvajanje onoga duhovnoga, čovjekove duše, od navezanosti na prolazni život. Time vjernik nastoji postići da ga ne ovladaju tjelesne strasti već da svoj život uvježba u krjeposti i vrlinama. Vjeruje se da na taj način čovjek doprinosi svom duhovnom uzdizanju.

Stranice