Pitali ste - OPĆA PITANJA

ŠTO JE POST, A ŠTO NEMRS?

Foto: Elvir Tabaković

Sadržaje pojmova “post” i “nemrs” dobro je iznova pojasniti. Mnogi te dvije riječi smatraju istoznačnicama, sinonimima, premda nisu

Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu. Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali da to ne bude meso (a može biti masno).

Uočiti treba ovo: u dva dana “strogog posta” (Čista srijeda i Veliki petak) nije samo post, nego, zajedno, i post i nemrs! Znači: vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok (“do sita”), jer je post i ne jede meso, jer je nemrs! – U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odriče mesa. Više od toga nije zapovjeđeno, ali je vrijedno i mnogi poste više i češće (na primjer na Badnjak, uoči Velike Gospe) i strože: “o kruhu i vodi”.

ZNATE LI PREPOZNATI LAŽNE VIJESTI?

Foto: pixabay.com

Ne postoji jednostavan ni univerzalan način za prepoznavanje lažnih vijesti. No nadamo se da će vam naš vodič barem malo olakšati prepoznavanje "lažnih" vijesti.

Posljednjih godina čini se kao da su lažne vijesti svuda oko nas. Takve se, netočne vijesti čiji je cilj manipulirati čitateljima, šire nevjerojatnom brzinom društvenim mrežama i aplikacijama za dopisivanje. U gomili vijesti koje se svaki dan pojavljuju u svijetu, sve je teže identificirati koje su vijesti "prave", a koje "lažne". Problem je što se lažne vijesti šire jednim klikom, a da često onaj koji ih širi nije čak ni pročitao o čemu se u "vijesti" točno govori.

ŠTO UČINITI AKO STE POJELI MESO U PETAK?

Foto: www.stocksnap.io

Mnogi katolici još uvijek (pogrešno) misle da se od Drugog vatikanskog koncila pravilo o „ribi petkom“ odnosi samo na korizmu, a ne na cijelu godinu

Već sam pisao o tome kako su katolici i dalje dužni uzdržavati se od jedenja mesa na sve petke u godini (ZKP 1249 – 1251) – ili se barem „posvetiti na poseban način molitvi, pobožnosti i činjenju djela milosrđa ili uskratiti sebi nešto“ (ZKP 1249).

Međutim mnogi katolici još uvijek (pogrešno) misle da se od Drugog vatikanskog koncila pravilo o „ribi petkom“ odnosi samo na korizmu, a ne na cijelu godinu.

KATOLIČKA POBOŽNOST I SVETOST U SVAGDANU

Unišli smo u „vrijeme kroz godinu“ – crkveni „svagdan“; nema „većih“ blagdana prije korizmenog vremena. Međutim, u duhovnom životu ne vrijedi „svagdan“, za nas je uvijek vrijeme svetkovanja s Gospodinom, napose u duhu molitve i predanja. Htjeli bismo progovoriti nešto i o toj protežnici našega kršćanskoga, katoličkog života.

Piše: dr. fra Tomislav Pervan

APOSTOL GUBAVACA I JUNAK MILOSRĐA

Podsjećamo na djelovanje Sv. Jozefa Damiena De Veustera koji je služeći među gubavcima svjedočio Krista spremnog položiti život za svoje prijatelje.

Piše: Lidija Pavlović-Grgić

Jozef je rođen 3. siječnja 1840. u Tremelu u Belgiji kao jedno od sedmero djece trgovca kukuruzom. Prateći primjer svojeg brata Augusta, početkom 1859. pridružio se u Leuvenu novicijatu Kongregacije Presvetih srca Isusa i Marije uzevši redovničko ime Damien. Svakodnevno je pred slikom zaštitnika misija Sv. Franje Ksaverskog molio da bude poslan u misije, a onda mu se želja na neočekivan način ostvarila.

NEKADAŠNJI BLAGOSLOV KRIJESA UOČI SVETKOVINE ROĐENJA SV. IVANA KRSTITELJA

U ranijim je vremenima, dok su blagoslovi imali sasvim drukčiju vrijednost nego danas i kada se preko zazivanja Božje pomoći željelo “oblagosloviti” svaki rad i svaku životnu potrebu, bio značajan i “Blagoslov krijesa uoči Rođenja sv. Ivana Krstitelja”, a njega niže doslovno prenosimo iz Rimskog obrednika iz 1929. god. (str. 443-444).

UNIŠTENJE TRADICIJE STVARA OSJEĆAJ BEZNAČAJNOSTI I VODI U NARCISOIDNOST

Nema sumnje da odgoj koji potiskuje potrebe drugih, koji ističe samo individualne potrebe, vodi u narcizam.

Piše: dr. fra Luka Marković

Zapadni liberalni svijet koji se sve više udaljava od onog bitnog tradicionalnog ne samo da kod pojedinca potiskuje osjećaj za opće dobro, ono što ispunja i drži na okupu, nego utječe i na stvaranje pogrešnih pogleda na život u kojem sve postaje normalno što god zadovoljava prohtjeve pojedinca.

BLAGOSLOV OBITELJ

Foto: ferata.hr

 

U našim je krajevima božićno vrijeme rezervirano za blagoslov obitelji i njihovih domova. Evo nekoliko stvari koje bi svi trebali znati o ovom lijepom običaju.

 

1. Naziv

Dok je nekada naglasak bio na blagoslovu kuće (prostora), današnji obrednik govori o “godišnjem blagoslovu obitelji o božićnim blagdanima u vlastitim domovima”. Ova promjena proizlazi iz želje da se izbjegne magijski prizvuk blagoslova i naglasi važnost povezanosti u vjeri svih članova obitelji i u prvi plan stavi njihovo zajedništvo i poziv na svetost života. Blagoslov samog prostora time naravno nije izostavljen, ali je stavljen u drugi plan.

2. Trajanje

ŠTO CRKVA DOISTA UČI O ČISTILIŠTU, NEBU, PAKLU, POSLJEDNJEM SUDU I VJEČNOSTI

Svaki čovjek već od časa smrti, u posebnom sudu koji mu život stavlja u odnos prema Kristu, prima u svojoj besmrtnoj duši vječnu nagradu ili kaznu: ili treba proći kroz čišćenje, ili će neposredno ući u nebesko blaženstvo, ili će se odmah zauvijek osuditi. Uvečer našega života, bit ćemo suđeni prema ljubavi.

U katoličkoj tradiciji „posljednje stvari“ su one s kojima će se čovjek susresti na kraju svojega zemaljskog života: smrt, sud i vječna sudbina u raju ili paklu. Crkva se osobito u studenom na njih fokusira. Liturgija poziva kršćane na razmatranje o ovim stvarnostima.

Posebni sud

ARGUMENT KOJI ĆE ‘ZAČEPITI USTA SVIM PROTIVNICIMA ABORTUSA’ ZAPRAVO JE JAKO LOŠ, EVO I ZAŠTO…

Pitanja vezana za opravdanje pobačaja često se svode na hipotetske ili iznimno komplicirane stvarne slučajeve. Ovo pitanje nije iznimka, ali je izniman interes javnosti koje je dobilo. Pročitajte zašto.

Pitanje koje pro-life ‘ekipa’ mrzi

Stranice