Pitali ste - CRKVA

ŠTO UČINITI AKO STE POJELI MESO U PETAK?

Foto: www.stocksnap.io

Mnogi katolici još uvijek (pogrešno) misle da se od Drugog vatikanskog koncila pravilo o „ribi petkom“ odnosi samo na korizmu, a ne na cijelu godinu

Već sam pisao o tome kako su katolici i dalje dužni uzdržavati se od jedenja mesa na sve petke u godini (ZKP 1249 – 1251) – ili se barem „posvetiti na poseban način molitvi, pobožnosti i činjenju djela milosrđa ili uskratiti sebi nešto“ (ZKP 1249).

Međutim mnogi katolici još uvijek (pogrešno) misle da se od Drugog vatikanskog koncila pravilo o „ribi petkom“ odnosi samo na korizmu, a ne na cijelu godinu.

KATOLIČKA POBOŽNOST I SVETOST U SVAGDANU

Unišli smo u „vrijeme kroz godinu“ – crkveni „svagdan“; nema „većih“ blagdana prije korizmenog vremena. Međutim, u duhovnom životu ne vrijedi „svagdan“, za nas je uvijek vrijeme svetkovanja s Gospodinom, napose u duhu molitve i predanja. Htjeli bismo progovoriti nešto i o toj protežnici našega kršćanskoga, katoličkog života.

Piše: dr. fra Tomislav Pervan

APOSTOL GUBAVACA I JUNAK MILOSRĐA

Podsjećamo na djelovanje Sv. Jozefa Damiena De Veustera koji je služeći među gubavcima svjedočio Krista spremnog položiti život za svoje prijatelje.

Piše: Lidija Pavlović-Grgić

Jozef je rođen 3. siječnja 1840. u Tremelu u Belgiji kao jedno od sedmero djece trgovca kukuruzom. Prateći primjer svojeg brata Augusta, početkom 1859. pridružio se u Leuvenu novicijatu Kongregacije Presvetih srca Isusa i Marije uzevši redovničko ime Damien. Svakodnevno je pred slikom zaštitnika misija Sv. Franje Ksaverskog molio da bude poslan u misije, a onda mu se želja na neočekivan način ostvarila.

BOŽIĆNI OBIČAJI U SVIJETU: STOLLENFEST, VILLANCICOS, NOVENA, POSADA, LA BEFANA…

Bez obzira zovu li ga Navidad (španjolski), Natale (talijanski), Noël (francuski), Weihnachten (njemački), Christmas (engleski) ili drukčije, Božić je u svakom kutku svijeta najradosniji kršćanski blagdan.

Piše: Lidija Pavlović-Grgić

Poštujući liturgijske i molitvene obrasce, kršćani svakog naroda Isusov rođendan obilježavaju utkivajući u pripravu za to slavlje i sam blagdan vlastite duhovne i običajne posebnosti koje su nam ponekad nepoznate, neobične ili simpatične, a poneke ćemo, iako imamo i dosta svojih u kojima uživamo, možda i sami preuzeti.

Drezdenski sjaj

MISE ZORNICE - PET STVARI KOJE TREBATE ZNATI

Tijekom liturgijskog vremena došašća mnogi vjernici nastoje pohoditi ranojutarnje mise zornice. Nabrojat ćemo pet stvari koje bi trebali znati o zornicama.

Naziv

Naziv za rane jutarnje mise koje se slave rano u zoru – zornice svojstven je hrvatskom jeziku jer ga ne nalazimo u drugim slavenskim jezicima. Oni koriste latinski izraz rorate koji dolazi od riječi ulazne misne pjesme Rorate coeli desuper… (Nebesa odozgo rosite…).

Povijest

ADVENTSKI VIJENAC KAO EKUMENSKI SIMBOL

Prvi adventski vijenac na svijetu pojavio se 1838. u domu za siromašnu djecu “Das Rauhe Haus” (“Trošna kuća”) u Hamburgu.

Mladi evangelički pastor, teolog i odgojitelj Johann Hinrich Wichern (1808. - 1881.) okupio je 1838. siromašnu djecu s ulice te im u jednoj staroj i trošnoj kući ponudio novi dom. Wichernje danas poznat kao začetnik pokreta Unutarnja ili Kućna misija (njem. Innere Mission), a pokret se odnosio na kršćansku misiju služenja unutar Evangeličke Crkve.

SVI SVETI

Danas slavimo sve svete – i one poznate nam u tolikim spomendanima, blagdanima i svetkovinama tijekom godine, ali i one nepoznate većem broju ljudi.

Podrijetlo ovog blagdana seže u IV. stoljeću kada se u Antiohiji slavio blagdan svih svetih mučenika na prvu nedjelju po Duhovima. U VI. je stoljeću isti blagdan na isti dan uveden i u Rimu.

Papa Bonifacije IV. ustanovio ga je na 13. svibnja 100 godina kasnije. Papa Grgur IV. odredio je 835. da se 1. studenoga u cijeloj Crkvi na svečani način slavi spomen Svih Svetih. Blagdan Svih Svetih je zapovjedani u Katoličkoj Crkvi.

EVO ČEMU NAS UČI ISUS DOK MU SE KLANJAMO U PRESVETOM OLTARSKOM SAKRAMENTU

Foto: Shutterstock.com

Od svih darova kojima je Bog podario Crkvu, najveći je bez ikakve sumnje Presveti sakrament, jer je on ništa manje nego tijelo, krv, duša i božanstvo samog Isusa Krista. U euharistijskoj hostiji naš božanski spasitelj prebiva među ljudima u svoj punini. On je uistinu Bog među nama – što može biti veće od toga?

Ako u Presvetom sakramentu nalazimo samoga Isusa, a svetost se može postići nasljedovanjem Krista, tada je Presveti sakrament škola svetosti za nas. Evo što o svetosti i muževnosti možemo naučiti od Isusa prisutnog u Oltarskom sakramentu.

1. Poniznost

BRAĆA I SESTRE KOJI SU POSTALI SVETI

 „Ne budi kao stariji brat“ ili „ne oponašaj stariju sestru“, riječi su koje mlađa djeca često čuju od svojih roditelja. To je zbog toga što oni pokušavaju imitirati svoju braću i sestre na sve moguće načine.

Ovakvo ponašanje mnogo puta dovede do još većeg problema jer starija djeca znaju biti prilično nestašna. Kod roditelja to može izazvati frustraciju, osima kao je starije dijete svetac! U tom slučaju, roditelj će puna srca potaknuti dijete da bude poput starijeg brata ili sestre.

NEKADAŠNJI BLAGOSLOV KRIJESA UOČI SVETKOVINE ROĐENJA SV. IVANA KRSTITELJA

U ranijim je vremenima, dok su blagoslovi imali sasvim drukčiju vrijednost nego danas i kada se preko zazivanja Božje pomoći željelo “oblagosloviti” svaki rad i svaku životnu potrebu, bio značajan i “Blagoslov krijesa uoči Rođenja sv. Ivana Krstitelja”, a njega niže doslovno prenosimo iz Rimskog obrednika iz 1929. god. (str. 443-444).

Stranice