Pitali ste - CRKVA

10 ZANIMLJIVOSTI O SVETOM ANTUNU PADOVANSKOM KOJE (MOŽDA) NISTE ZNALI

„Ako propovijedaš Isusa, on omekšava otvrdnula srca; ako ga zazoveš, gorke ti napasti postaju slatke; ako o njemu razmišljaš, on ti srce prosvjetljuje; ako o njemu čitaš, on ti zasićuje um“, savjetovao je sveti Antun Padovanski. Upoznajte deset zanimljivosti o jednom od najdražih i najpopularnijih svetaca.

1. Nije se zvao Antun, nije se rodio u Padovi niti je bio Talijan

Rodio se u Lisabonu (Portugal), 1195. godine. Zvao se Fernando de Bulloes y Taveira de Azevedo. S 25 godina, kada je postao franjevac, odabrao je ime Antun.

2. Bio je augustinac prije nego je postao franjevac

S 15 godina pristupio je regularnim kanonicima svetog Augustina. Deset godina kasnije pristupio je Redu manje braće – franjevcima.

VAZMENO TRODNEVLJE

Vazmeno trodnevlje su tri dana prije Uskrsa u Velikom tjednu.

To je razdoblje između korizme i Uskrsa. Na Veliki četvrtak prestaju zvoniti zvona u crkvama i ne sviraju orgulje do Vazmenog bdijenja.
Vazmeno trodnevlje sastoji se od tri dana:
Veliki četvrtak - spomendan Isusove posljednje večeri
Veliki petak - spomendan Isusove muke i smrti
Velika subota - dan tišine, molitve i pohoda Božjeg groba

OSAM STVARI KOJE BI SVAKI KATOLIK TREBAO ZNATI O VELIKOM PETKU

SLAVLJE MUKE GOSPODNJE

Osam stvari koje bi svaki katolik trebao znati o Velikom petku

Veliki je petak dan na koji je žrtvovan Krist naša Pasha, kada Crkva razmišlja o muci svoga Gospodina i Zaručnika i klanja se križu,  te se spominje svog izlaska iz boka Krista usnuloga na križu i moli za spas svega svijeta. Evo najvažnijih stvari koje svaki katolik treba znati o ovom velikom danu!

1. ŠTO CRKVA SLAVI NA VELIKI PETAK?

O sadržaju slavlja Velikoga petka govori nam papa Benedikt XVI:

DEVET VAŽNIH STVARI KOJE JE DOBRO ZNATI O VELIKOJ SUBOTI

Devet važnih stvari koje je dobro znati o Velikoj suboti

Na Veliku subotu Crkva se zadržava kod Gospodnjeg groba te u molitvi i postu razmišlja o njegovoj muci, smrti i silasku u podzemlje, očekujući njegovo uskrsnuće. Evo što trebamo znati o Velikoj suboti!

1. ŠTO SE DOGODILO NA PRVU VELIKU SUBOTU?

Evo što nam kaže sveti Luka u svojem Evanđelju:

DEVET STVARI KOJE TREBA ZNATI O VELIKOM ČETVRTKU

Na Veliki četvrtak završava korizmeno vrijeme, a večernjom svetom misom započinje Vazmeno trodnevlje. Evo devet najvažnijih stvari koje trebamo znati o Velikom četvrtku!

Veliki četvrtak (Posljednja večera) prikazani u filmu ‘Pasija’

Screenshot iz filma Pasija

1. POČETAK VAZMENOG TRODNEVLJA

Veliki četvrtak kroz dugo je vrijeme bio isključen iz trodnevlja (petak, subota, nedjelja), no poslijesaborska obnova jasno je naznačila kako vrijeme korizme traje do Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak kojom  započinje Vazmeno trodnevlje. Ta tri dana liturgijska slavlja predstavljaju godišnje slavlje pashalnog misterija.

Nova Opća načela o liturgijskoj godini to potvrđuju riječima:

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

KRŠĆANSKI POST IMA DUBLJI SMISAO OD SAMOG PROČIŠĆAVANJA TIJELA OD NAKUPLJENIH OTROVA

U zapadnom sekulariziranom svijetu koji pod utjecajem potrošačkog mentaliteta gubi svoja kršćanska obilježja sve je više onih koji su nezadovoljni zbog egzistencijalne praznine.

Piše: dr. fra Luka Marković

ŠTO SU VELIKE ILI GREGORIJANSKE MISE I KAKO SE ONE DANAS SLAVE?

Što su to "velike mise", kako su nastale, tko ih i pod kojim uvjetima može slaviti? Ovdje donosimo kratki prikaz toga fenomena kroz povijest, kao i današnje tumačenje niza koji nije magičan i koji katkad može biti prekinut.

Premda danas u liturgijskim knjigama ne postoji takav naziv, a i sam je fenomen toga pobožnog običaja u mnogim krajevima dio pastoralne prošlosti, pod imenom "gregorijana" uobičajeno se shvaća niz od 30 misa slavljenih uzastopno 30 dana, i to najčešće za pokojne, premda ne isključivo. Povijesni naziv dobile su po papi Grguru Velikom.

Povijest nastanka misa za pokojne

KORIZMA - VRIJEME POSTA I OBRAĆENJA

Na Pepelnicu ili Čistu srijedu, koja ove godine pada 06. ožujka, u Katoličkoj crkvi započinje korizma, četrdesetodnevna priprava za Uskrs. Od kraja 11. stoljeća vjernici se na taj dan posipaju pepelom od blagoslovljenih maslinovih ili palminih grančica. Taj pepeo označava ozbiljnost i pokoru čime je obilježeno cijelo korizmeno vrijeme, te nadu u uskrsnuće. Od 5. stoljeća u središtu priprave za Uskrs je post, a budući da nedjeljom nitko ne treba postiti, početak vremena posta pomaknut je u 6. ili 7. stoljeću sa šeste nedjelje prije Uskrsa na srijedu koja je prethodila toj nedjelji.

KORIZMA KAO HODOČAŠĆENJE PREMA USKRSU

Što bismo mogli nazvati bitnom značajkom našega vremena, doba u kojemu živimo? Zacijelo mobilnost, pokretljivost.

Piše: dr. fra Tomislav Pervan

ŠTO JE POST, A ŠTO NEMRS?

Foto: Elvir Tabaković

Sadržaje pojmova “post” i “nemrs” dobro je iznova pojasniti. Mnogi te dvije riječi smatraju istoznačnicama, sinonimima, premda nisu

Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu. Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali da to ne bude meso (a može biti masno).

Uočiti treba ovo: u dva dana “strogog posta” (Čista srijeda i Veliki petak) nije samo post, nego, zajedno, i post i nemrs! Znači: vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok (“do sita”), jer je post i ne jede meso, jer je nemrs! – U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odriče mesa. Više od toga nije zapovjeđeno, ali je vrijedno i mnogi poste više i češće (na primjer na Badnjak, uoči Velike Gospe) i strože: “o kruhu i vodi”.

Stranice