Pitali ste - BIBLIJA

OVO SU ČETIRI OBILJEŽJA DOBROGA KRŠĆANINA

Kako su živjeli prvi kršćani i kako bi kršćani danas trebali živjeti…

Foto: PAES/ Shutterstock

Prva je kršćanska zajednica slika i primjer bratstva – rekao je papa Franjo jučer u katehezi tijekom opće audijencije na Trgu svetoga Petra, osvrćući se na Djela apostolska u kojima je opisana prva kršćanska zajednica kao ona koja je posvećena ljubavi prema Bogu i braći. Plod Duhova, snažan silazak Duha Božjega na prvu kršćansku zajednicu u mnogim je ljudima izazvao osjećaj da su im srca probodena radosnim navještajem, kerigmom spasenja u Kristu, te su mu se pridružili slobodno, obraćajući se, krsteći se u Njegovo ime i prihvaćajući dar Duha Svetoga.

VAZMENO TRODNEVLJE

Vazmeno trodnevlje su tri dana prije Uskrsa u Velikom tjednu.

To je razdoblje između korizme i Uskrsa. Na Veliki četvrtak prestaju zvoniti zvona u crkvama i ne sviraju orgulje do Vazmenog bdijenja.
Vazmeno trodnevlje sastoji se od tri dana:
Veliki četvrtak - spomendan Isusove posljednje večeri
Veliki petak - spomendan Isusove muke i smrti
Velika subota - dan tišine, molitve i pohoda Božjeg groba

OSAM STVARI KOJE BI SVAKI KATOLIK TREBAO ZNATI O VELIKOM PETKU

SLAVLJE MUKE GOSPODNJE

Osam stvari koje bi svaki katolik trebao znati o Velikom petku

Veliki je petak dan na koji je žrtvovan Krist naša Pasha, kada Crkva razmišlja o muci svoga Gospodina i Zaručnika i klanja se križu,  te se spominje svog izlaska iz boka Krista usnuloga na križu i moli za spas svega svijeta. Evo najvažnijih stvari koje svaki katolik treba znati o ovom velikom danu!

1. ŠTO CRKVA SLAVI NA VELIKI PETAK?

O sadržaju slavlja Velikoga petka govori nam papa Benedikt XVI:

DEVET STVARI KOJE TREBA ZNATI O VELIKOM ČETVRTKU

Na Veliki četvrtak završava korizmeno vrijeme, a večernjom svetom misom započinje Vazmeno trodnevlje. Evo devet najvažnijih stvari koje trebamo znati o Velikom četvrtku!

Veliki četvrtak (Posljednja večera) prikazani u filmu ‘Pasija’

Screenshot iz filma Pasija

1. POČETAK VAZMENOG TRODNEVLJA

Veliki četvrtak kroz dugo je vrijeme bio isključen iz trodnevlja (petak, subota, nedjelja), no poslijesaborska obnova jasno je naznačila kako vrijeme korizme traje do Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak kojom  započinje Vazmeno trodnevlje. Ta tri dana liturgijska slavlja predstavljaju godišnje slavlje pashalnog misterija.

Nova Opća načela o liturgijskoj godini to potvrđuju riječima:

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

SVETA RANA NA ISUSOVU RAMENU

Čudesna priča o Isusovoj rani na ramenu koju je zadobio od težine križa

Katolička Crkva je Isusovu ranu na ramenu počela štovati u 12. stoljeću, nakon što je sveti Bernard iz Clairvauxa za vrijeme jednog viđenja upitao Isusa što ga je tijekom muke najviše boljelo

Većina katolika zna kako je Isus za vrijeme svoje muke nosio krunu od trnja, a na tijelu je zadobio pet rana – na rukama, nogama i pored srca. Međutim, rijetki su oni kojima je poznato da je na putu do Kalvarije, koji je bio dug oko pet kilometara, trpio nesnosnu bol i zbog još jedne rane – one na ramenu.

BOŽIĆNI OBIČAJI U SVIJETU: STOLLENFEST, VILLANCICOS, NOVENA, POSADA, LA BEFANA…

Bez obzira zovu li ga Navidad (španjolski), Natale (talijanski), Noël (francuski), Weihnachten (njemački), Christmas (engleski) ili drukčije, Božić je u svakom kutku svijeta najradosniji kršćanski blagdan.

Piše: Lidija Pavlović-Grgić

Poštujući liturgijske i molitvene obrasce, kršćani svakog naroda Isusov rođendan obilježavaju utkivajući u pripravu za to slavlje i sam blagdan vlastite duhovne i običajne posebnosti koje su nam ponekad nepoznate, neobične ili simpatične, a poneke ćemo, iako imamo i dosta svojih u kojima uživamo, možda i sami preuzeti.

Drezdenski sjaj

NEKADAŠNJI BLAGOSLOV KRIJESA UOČI SVETKOVINE ROĐENJA SV. IVANA KRSTITELJA

U ranijim je vremenima, dok su blagoslovi imali sasvim drukčiju vrijednost nego danas i kada se preko zazivanja Božje pomoći željelo “oblagosloviti” svaki rad i svaku životnu potrebu, bio značajan i “Blagoslov krijesa uoči Rođenja sv. Ivana Krstitelja”, a njega niže doslovno prenosimo iz Rimskog obrednika iz 1929. god. (str. 443-444).

ZAŠTO TREBAMO ČITATI BIBLIJU?

Bibliju trebamo čitati i proučavati jednostavno zato što je ona Božja riječ upućena nama. 2. Timoteju 3,16 kaže da je Biblija „od Boga nadahnuta“. Drugim riječima, ona je Božja riječ upućena nama.

„SIŠAO NAD PAKAO – TREĆI DAN USKRSNUO“

Rani kršćanski pisci rado su uspoređivali Isusa Krista s mitskim Orfejom. U časoslovu Velike subote stalno imamo spomen na Kristov silazak u Podzemlje. Ne veli se Pakao, nego Podzemlje. „Sišao nad Pakao“, molimo u Vjerovanju.

Piše: Dr. fra Tomislav Pervan

Što Biblija kaže o kršćanskom postu?

Odgovor: Sveto pismo kršćanima ne naređuje da poste. Ne radi se o nečemu što Bog traži ili zahtijeva od kršćana. U isto vrijeme, Biblija opisuje post kao nešto dobro, korisno i kao nešto što se očekuje. U Djelima apostolskim vidimo da su vjernici postili prije nego bi donijeli neku važnu odluku (Djela 13,4; 14,23). Post i molitva često se povezuju (Luka 2,37; 5,33). Previše često se prilikom posta usredotočava na izostanak hrane.

Međutim, svrha posta trebala bi biti u okretanju naših očiju od stvari ovoga svijeta i usmjeravanju na Boga. Post je jedan od načina na koji Bogu i nama samima možemo pokazati da nam je stalo do odnosa s njim. Post vam pomaže da dobijete novu perspektivu i obnovljeno pouzdanje u Boga.

Stranice